Kutak za roditelje budućih vaterpolo šampiona

Dokazano je da deca u najmlađem uzrastu  nema razvijenu koordinaciju koja je potrebna za sport sve do četvrte ili pete godine. Takođe, mnoga deca nisu u potpunosti spremna da razumeju pravila igre-sporta,  dok ne dostignu uzrast od 6 ili 7 godina.

Svako dete se razvija različito. Ako vaše dete ne šutira loptu tako dobro kao drugo, to ne znači da neće možda biti sportista kad poraste.
Najbolje je da pomognete detetu da se upozna sa sportom, ali i otkrijete kakva aktivnost mu najviše leži i pre nego što ga upišete u neki klub. Kroz igru možete dete naučiti osnovnim veštinama, kao što su šutiranje, bacanje i hvatanje lopte, ili ubacivanje lopte u mali dečji koš.

Dozvolite detetu da se što više fizički angažuje, jer će dete kroz spontanu igru možda i samo pokazati afinitet prema lopti, prema rolerima (klizanju) ili recimo, penjanju ili skakanju.
Za uzrast mlađi od 6 ili 7 godina,  možda je najbolji izbor školica sporta u kojoj je fokus više na zabavi i osnovama igre, nego na takmičenjima i pobedama.

Kada je reč o takmičarskim sportovima, mnogi stručnjaci smatraju da je pravi uzrast preko 8 godina.
Naime, mlađe dete će se teško nositi sa pritiscima poraza i pobeda. Takođe, upoređivanje deteta sa drugom decom i potencijalno udaljavanje sa treninga može imati negativne emocionalne efekte na dete. Ovi efekti su posebno prisutni kod dece roditelja kojima je jako važan sportski napredak deteta. Dete može osetiti preveliki pritisak da igra dobro, jer povezuje pobeđivanje sa roditeljskom ljubavlju.

Neka deca tek oko 10. godine stiču dovoljnu emocionalnu zrelost da se posvete sportu i naviknu na takmičarsko okruženje.

Pregled preporučenih sportova po uzrastu

Deca od 2. do 5. godine mogu se baviti plivanjem, razvojnom gimnastikom, trčanjem, plesom, vožnjom bicikla i rolera.

Deca od 6. do 9. godina mogu trenirati fudbal, atletiku, gimnastiku, tenis, borilačke veštine, klizanje, planinarenje, skijanje.

U uzrastu od 10. godine deca mogu početi sa treninzima košarke, hokeja, odbojke.

Ovi okviri nisu striktni i sa bavljenjem određenim sportom deca mogu krenuti pre ili kasnije. Ukoliko niste sigurni koji sport bi bio najbolji za vaše dete u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem i uzrastom, možete se posavetovati sa fizijatrom i stručnim licima za određeni dečiji sport.

Plivanje za decu kao preduslov za bavljenje vaterpolom

Svako dete treba da nauči pravilno plivanje bez obzira da li će to kasnije odabrati kao svoju sportsku disciplinu. Plivanje pomaže u razvoju sveukupnih fizičkih sposobnosti deteta, te poboljšava snagu pluća i mišića. Velika korist kod plivanja je učenje pravilnog disanja, što je po nekim stručnjacima jedna od osnova dobrog zdravlja.

Deca mogu da se bave plivanjem od najmlađeg uzrasta, odnosno od druge godine života. Zbog toga, većina stručnjaka smatra da je plivanje za decu najbolja opcija za uvođenje istih u svet sporta.

Idealno vreme da se dete usmeri na treniranje vaterpola je obično između 6 i 8 godina starosti, kada već ima osnovne motoričke veštine i može da razume osnove igre. Međutim, važno je da se dete prvo razvije u fizičkom pogledu i da pokaže interesovanje za sport, a vaterpolo se često preporučuje kao odličan izbor nakon što dete savlada plivanje.

Zašto je ovaj uzrast dobar?

  • Fizički razvoj:
    Deca u ovom uzrastu već imaju razvijenije motoričke sposobnosti, koordinaciju i snagu, što im omogućava da lakše usvajaju veštine potrebne za vaterpolo.
  • Razumevanje igre:
    U ovom periodu, deca su sposobna da razumeju osnovne principe igre, pravila i timsku dinamiku, što je ključno za uspešno učenje i napredovanje.
  • Motivacija i interesovanje:
    Ako dete voli vodu i plivanje, velika je verovatnoća da će ga i vaterpolo zainteresovati. Roditelji i treneri treba da podstaknu tu ljubav i interesovanje, ali ne da nameću sport detetu.
  • Razvoj koordinacije i ravnoteže:
    Vaterpolo zahteva dobru koordinaciju, ravnotežu i izdržljivost, što se može efikasno razvijati od malih nogu uz adekvatne treninge.
  • Postepeno uvođenje u sport:

    Preporučljivo je da dete prvo nauči da pliva, a zatim da se postepeno uvodi u osnove vaterpola kroz igru i vežbe prilagođene njegovom uzrastu.

Šta treba uzeti u obzir?
  • Individualni razvoj deteta:
    Neka deca su spremnija za vaterpolo ranije, dok drugima treba više vremena da steknu potrebne veštine.
  • Interesovanje deteta:
    Najvažnije je da dete pokazuje entuzijazam i želju za bavljenjem ovim sportom.
  • Stručnost trenera:
    Važno je da dete trenira kod iskusnog trenera koji poznaje specifičnosti rada sa decom.
  • Fizička spremnost:

    Pre početka intenzivnijih treninga, poželjno je da dete bude u dobroj fizičkoj formi i da nema zdravstvenih ograničenja.

U suštini, vaterpolo je odličan sport za razvoj dece, ali je ključno da se sa njim počne u pravo vreme, uzimajući u obzir individualne karakteristike deteta i njegovo interesovanje.

Kako da svoje dete motivišite na sport?

Upoznajte svoje dete sa različitim sportovima. Možete ga odvesti na neku sportsku priredbu, zajednički upražnjavati neku vrstu sporta, pokazati detetu neke sportske tehnike ukoliko ih poznajete i slično. Najvažnije je da ohrabrujte svoju decu, a nikako forsirate. Deca sama treba da odaberu šta žele da treniraju.

Računajte da će dete u nekom trenutku poželeti da promeni sprot kojim se bavi i to je sasvim u redu, čak i poželjno. Jedna od boljih opcija je malu decu upisati u neku od školica sporta gde se upražnjava veliki broj sportova. Dete na taj način dobija priliku da se upozna sa sportovima i odabere onaj koji mu se najviše dopada.

Zdravlje deteta na prvom mestu

Prekomerni i teški treninzi mogu iscrpeti dečiji organizam i dovesti do pada imuniteta.

Detetu koje redovno i aktivno trenira potreban je odmor tela nakon izvesnog vremena. Zato se u mnogim školicama i klubovima za najmlađe pravi pauza tokom školskog raspusta kada se dete odmara i od školskih obaveza i od sportskih aktivnosti.

Kao dodatni korak za čuvanje zdravlja deteta, zakonom je propisano da sva deca koja se aktivno bave sportom moraju proći redovne sistematske pregleda na kojima se utvrđuju njihove sportske sposobnosti i opšte zdravstveno stanje. Na ovaj način izbegavaju se razne neželjene situacije.

Dokazano je da svaka zajednička aktivnost koja uključuje fizički napor doprinosi razvoju dece na više nivoa.

Ipak, vaterpolo kao sport treba da bude izvor radosti, zabave i druženja za decu, pre nego pritisak i opterećenje. Dete se možda neće isticati posebno u sportu i izrasti u profesionalca, ali će sport svakako doprineti njegovom fizičkom i psihičkom zdravlju.

A ako se dete pronađe u vaterpolo  sportu, ako je samo motivisano da trenira i napreduje, sportski rezultati će doći sami po sebi.