{"id":67584,"date":"2026-02-08T20:32:14","date_gmt":"2026-02-08T18:32:14","guid":{"rendered":"https:\/\/kvalitetvremena.com\/?p=67584"},"modified":"2026-02-08T20:32:14","modified_gmt":"2026-02-08T18:32:14","slug":"koji-su-uslovi-da-penzija-iznosi-983-km-i-sta-to-znaci-za-buduce-penzionere-u-federaciji-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/?p=67584","title":{"rendered":"Koji su uslovi da penzija iznosi 983 KM i \u0161ta to zna\u010di za budu\u0107e penzionere u Federaciji BiH"},"content":{"rendered":"\n<p>Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, \u010dija je primjena po\u010dela 1. januara 2026. godine, uvedene su va\u017ene promjene koje uti\u010du na na\u010din obra\u010duna i uskla\u0111ivanja penzija. Iako se osnovna formula za izra\u010dun penzije nije bitno mijenjala, nova pravila imaju zna\u010dajan uticaj na to kolika \u0107e biti primanja budu\u0107ih penzionera.<\/p>\n\n\n\n<p>Gra\u0111ane najvi\u0161e zanima jedno konkretno pitanje: koliku penziju mogu o\u010dekivati nakon dugogodi\u0161njeg rada i da li je mogu\u0107e dosti\u0107i iznos od 983 KM, koji se \u010desto spominje kao referentna cifra.<\/p>\n\n\n\n<p>U nastavku donosimo pregled uslova i primjera koji obja\u0161njavaju kako se dolazi do tog iznosa i \u0161ta on zapravo zna\u010di u praksi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kolika penzija se mo\u017ee o\u010dekivati sa prosje\u010dnom platom od 1.500 KM<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema va\u017ee\u0107im obra\u010dunima, radnik koji je tokom cijelog radnog vijeka primao prosje\u010dnu platu od oko 1.500 KM i ostvario puni radni sta\u017e od 40 godina, mo\u017ee o\u010dekivati penziju u iznosu od pribli\u017eno 983 KM.<\/p>\n\n\n\n<p>Evo kako izgleda odnos izme\u0111u sta\u017ea i penzije kod ove visine plate:<\/p>\n\n\n\n<p>Za 15 godina radnog sta\u017ea penzija iznosi oko 368 KM.<br>Sa 20 godina sta\u017ea penzija raste na pribli\u017eno 493 KM.<br>Nakon 25 godina rada o\u010dekivani iznos je oko 614 KM.<br>Za 30 godina sta\u017ea penzija iznosi oko 737 KM.<br>Sa 35 godina sta\u017ea penzija se pove\u0107ava na oko 860 KM.<br>Nakon 40 godina sta\u017ea dosti\u017ee se iznos od 983 KM.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi podaci jasno pokazuju da ni dugogodi\u0161nji rad uz stabilnu prosje\u010dnu platu ne dovodi do penzije koja je blizu visine prethodnih primanja, \u0161to je jedno od klju\u010dnih pitanja o kojima se danas sve \u010de\u0161\u0107e govori.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako izgleda penzija sa prosje\u010dnom platom od 3.000 KM<\/h3>\n\n\n\n<p>Radnici koji su tokom karijere ostvarivali znatno ve\u0107a primanja mogu o\u010dekivati i ve\u0107e penzije, ali razlika izme\u0111u plate i penzije i dalje ostaje primjetna.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa prosje\u010dnom platom od 3.000 KM:<\/p>\n\n\n\n<p>Za 15 godina sta\u017ea penzija iznosi oko 736 KM.<br>Sa 20 godina rada iznosi pribli\u017eno 987 KM.<br>Nakon 25 godina sta\u017ea penzija je oko 1.233 KM.<br>Za 30 godina rada procijenjena penzija iznosi 1.479 KM.<br>Sa 35 godina sta\u017ea penzija raste na oko 1.726 KM.<br>Nakon 40 godina rada penzija dosti\u017ee oko 1.973 KM.<\/p>\n\n\n\n<p>I u ovom slu\u010daju jasno je da penzija iznosi znatno manje od plate koju je radnik imao tokom radnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Penzije za one sa visokom platom od 5.000 KM<\/h3>\n\n\n\n<p>Najvi\u0161i iznosi penzija odnose se na osiguranike koji su tokom cijele karijere imali prosje\u010dnu platu od oko 5.000 KM.<\/p>\n\n\n\n<p>Za ovu kategoriju va\u017ee sljede\u0107i okvirni iznosi:<\/p>\n\n\n\n<p>Za 15 godina sta\u017ea penzija iznosi oko 1.228 KM.<br>Sa 20 godina rada penzija je oko 1.645 KM.<br>Nakon 25 godina sta\u017ea iznosi pribli\u017eno 2.047 KM.<br>Za 30 godina rada penzija iznosi oko 2.456 KM.<br>Sa 35 godina sta\u017ea penzija raste na oko 2.866 KM.<br>Nakon 40 godina rada o\u010dekivani iznos je oko 3.275 KM.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi primjeri pokazuju da i pored visokih primanja, penzija ostaje osjetno ni\u017ea od prosje\u010dne plate ostvarivane tokom radnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako se penzija obra\u010dunava prema novim pravilima<\/h3>\n\n\n\n<p>Izmjenama Zakona nije promijenjen osnovni princip obra\u010duna penzije. I dalje su klju\u010dni faktori du\u017eina radnog sta\u017ea i visina ostvarenih plata, odnosno broj bodova koji osiguranik prikupi tokom radnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Najva\u017enija novina odnosi se na budu\u0107e uskla\u0111ivanje penzija. Uveden je op\u0107i bod, \u010dija vrijednost prati rast prosje\u010dne bruto plate u Federaciji BiH. Na taj na\u010din penzije \u0107e se ubudu\u0107e automatski prilago\u0111avati ekonomskim kretanjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakav model ima za cilj da se izbjegnu situacije u kojima pojedini penzioneri ostaju bez uskla\u0111ivanja i da se obezbijedi stabilniji i pravedniji penzioni sistem u narednim godinama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta zna\u010di penzija od 983 KM u realnom \u017eivotu<\/h3>\n\n\n\n<p>Penzija od 983 KM, iako predstavlja maksimum za radnika sa prosje\u010dnom platom od 1.500 KM i punim sta\u017eom, jasno pokazuje da penzioni sistem ne mo\u017ee u potpunosti zamijeniti ranija primanja. Zbog toga se sve \u010de\u0161\u0107e isti\u010de va\u017enost dodatne \u0161tednje, dobrovoljnih penzionih fondova i finansijskog planiranja na vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p>Razumijevanje na\u010dina obra\u010duna penzije i realnih o\u010dekivanja mo\u017ee pomo\u0107i gra\u0111anima da donesu bolje odluke tokom radnog vijeka i da se pripreme za period nakon odlaska u penziju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, \u010dija je primjena po\u010dela 1. januara 2026. godine, uvedene su va\u017ene promjene koje uti\u010du na na\u010din obra\u010duna i uskla\u0111ivanja penzija. Iako se osnovna formula za izra\u010dun penzije nije bitno mijenjala, nova pravila imaju zna\u010dajan uticaj na to kolika \u0107e biti primanja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":67585,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-67584","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/67584","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=67584"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/67584\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/67585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=67584"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=67584"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vaterpolosrbija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=67584"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}